Zbog svoje ograničene veličine i snage, baterija može raditi maksimalno oko sat vremena, što je dovoljno za obavljanje dijagnostičke pretrage ili pak testiranje sigurnosti hrane.

Od malih nogu roditelji nas uče da ne stavljamo sve u usta. Ne samo da neke stvari nisu za jelo, neke mogu biti i otrovne. Primera radi baterije.

Ali, tim naučnika s Instituta Italiano di Tecnologia (IIT) stvorio je potpuno jestivu bateriju koje se još može i puniti. Kako su objavili u svojoj studiji objavljenoj u časopisu Advanced Materials, baterijska čelija napravljena je od materijala koju ljudi i inače konzumiraju, a moguće ju je primeniti u zdravstvenoj dijagnostici, praćenju kvalitete hrane.

U studiji su naveli kako su im inspiracija za ovakav neobičan pothvat bile biohemijske reakcije koje se događaju u svim živim bićima. Tako su razvili bateriju koja koristi riboflavin (vitamin B2) kao anodu i kvercetin (dodatak prehrani koji se inače može pronaći u kaparima) kao katodu. Za povećanje električne vodljivosti koristili su aktivni ugljen, a kao elektrolit vodu. Separator, koji se koristi u svakoj bateriji kako bi se sprečili kratki spojevi, napravljen je od nori alge. Kako bi sve to ostalo na okupu, naučnici su koristili pčelinji vosak, a kao kontakte iskoristili su zlatnu foliju koja se koristi u poslastičarstvu.

Sve navedeno može se sigurno konzumirati, bez ikakvih posledica za telo, a istovremeno proizvodi dovoljno nizak napon (0,65 V) da ne uzrokuje probleme u ljudskom telu. Zbog svoje ograničene veličine i snage, baterija može raditi maksimalno oko sat vremena, što je dovoljno za obavljanje dijagnostičke pretrage ili pak testiranje sigurnosti hrane.

Buduće potencijalne upotrebe kreću se od jestivih sklopova i senzora koji mogu pratiti zdravstvene uslove do napajanja senzora za praćenje uslova skladištenja hrane. Šta više, s obzirom na nivo sigurnosti ovih baterija, mogu se koristiti u dečjim igračkama, gde postoji visok rizik od gutanja. Zapravo, već razvijamo uređaje s većim kapacitetom i smanjenjem ukupne veličine. Ovi će se razvoji testirati u budućnosti i za pogon jestivih mekih robota, istaknuo je koordinator istraživanja Mario Caironi.

Korišćenje jestivih odnosno biorazgradivih baterija u svakodnevnim uređajima moglo bi smanjiti i količinu otrovnog otpada koji klasične baterije stvaraju nakon upotrebe. 

Izrada sigurnijih baterija, bez upotrebe toksičnih materijala, izazov je s kojim se suočavamo dok potražnja za baterijama raste. Iako naše jestive baterije neće pokretati električne automobile, one su dokaz da se baterije mogu izraditi od sigurnijih materijala od trenutnih Li-ion baterija. Verujemo da će nadahnuti druge naučnike da naprave sigurnije baterije za istinski održivu budućnost, dodao je Ivan Ilić, koautor studije.

Izvor: IIT

Share.

Experienced CEO a demonstrated history of working in the information technology and services industry. Skilled in Copywriting, Web Content Writing, Editing, Journalism, and Media Relations.

Leave A Reply

Exit mobile version